SMS prevara s lažnom prometnom kaznom širi se Hrvatskom i regijom
Lažne SMS poruke o neplaćenim prometnim kaznama, poslane s filipinskih brojeva, kružu Hrvatskom. Nacionalni CERT bilježi više od 1100 kibernetičkih incidenata u 2024., od kojih 58% otpada na phishing.
SMS prevara s lažnom "Hrvatskom prometnom upravom" širi se i na regiju
Korisnik Reddita objavio je snimku zaslona SMS poruke u kojoj se traži uplata navodne neplaćene prometne kazne — i odmah upozorio da se radi o prevari. Večernji list izvještava da je poruka stigla s telefonskog broja s pozivnim brojem +63, koji pripada Filipinima, a pošiljatelj se predstavlja kao "Hrvatska prometna uprava" — institucija koja ne postoji.
Autor objave identificirao je nekoliko crvenih zastavica: nepostojeća institucija, strani pozivni broj te sumnjiva poveznica koja vodi na server u Singapuru. Slučaj je prijavljen policiji.
Prijetnje zateznim kamatama i zamrzavanjem računa
Poruka je intonirana prijetećim tonom. Poziva se na Zakon o cestovnom prometu i najavljuje ozbiljne posljedice u slučaju neplaćanja: naplatu zateznih kamata, sudsku ovrhu uključujući zamrzavanje bankovnih računa te upis u Nacionalnu bazu podataka o kreditnim informacijama.
Radi se o takozvanom "smishingu" — kombinaciji SMS-a i phishinga. Cilj je izazvati paniku kod primatelja i navesti ga da klikne na lažnu poveznicu te unese osobne i bankovne podatke.
Regionalna kampanja, ne samo Hrvatska
Korisnici u komentarima brzo su prepoznali prevaru. Jedan je istaknuo da su stariji građani često najranjivija skupina. Drugi je potvrdio da identične poruke stižu i u Crnoj Gori, što upućuje na širu regionalnu kampanju koja se služi različitim međunarodnim brojevima.
Više od 1100 incidenata u 2024., šteta 7,9 milijuna eura
Prema podacima nacionalnog CERT-a, u 2024. godini obrađeno je više od 1100 kibernetičkih incidenata, od čega se 58 posto odnosilo na phishing. Financijska šteta od online prevara u prvoj polovici 2023. iznosila je 7,9 milijuna eura. Prevaranti se redovito lažno predstavljaju i kao Hrvatska pošta, dostavne službe, banke ili Porezna uprava.
Policija: institucije nikada ne traže podatke ovim putem
Policija je u više navrata upozoravala da službene institucije ne komuniciraju na ovaj način i ne traže podatke o bankovnim karticama putem sumnjivih poveznica. Građanima se savjetuje da ne otvaraju poveznice iz nepoznatih poruka te da sumnjive slučajeve prijave policiji. Onima koji su već unijeli svoje podatke preporučuje se da odmah kontaktiraju svoju banku kako bi se spriječila daljnja financijska šteta.
Source: Večernji list