Zagreb obilježio Dan bijele trake: 102 pjesme za 102 ubijena djeteta iz Prijedora
U Zagrebu je u ponedjeljak obilježen Dan bijele trake u spomen na 3176 ubijenih i nestalih civila Prijedora, među kojima 102 djece stradalih 1992. godine.
Zagreb odao počast žrtvama Prijedora: knjiga pjesama kao spomenik ubijanoj djeci
Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, u suradnji s Udrugom Stara Rijeka i okolica, u ponedjeljak je u Novinarskom domu obilježilo Dane bijele trake u sjećanje na 3176 ubijenih i nestalih civila s područja Prijedora i okolice, uključujući 102 ubijene djece — žrtve zločina počinjenih 1992. godine. Prema izvještaju 24sata, na skupu su predstavljene pjesme nastale kao dio jedinstvenoga književnog projekta.
Povodom obilježavanja, 102 pjesnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore napisala su 102 pjesme u spomen na svako od ubijene djece. Radovi će biti objavljeni u knjizi pod naslovom Spomenik u srcu, a dio njih bit će predstavljen javnosti i na Trgu bana Josipa Jelačića 31. svibnja.
Pjesnik i književnik Enes Kišević obratio se okupljenima riječima: „Skupiše se pjesnici sa svih strana svijeta i izniješe istinu na sunce. Pa sada, umjesto jednog spomenika, sto i dva spomenika putuju svijetom. Možeš te spomenike držati u krilu, možeš ih dodirnuti čelom, nositi ih u torbi, džepu ili u srcu, ako ti je ovu knjigu teško čitati."
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba Armin Hodžić podsjetio je na okolnosti ratnih zločina iz 1990-ih i naglasio potrebu za očuvanjem kulture sjećanja. „I dalje moramo nastaviti govoriti, upozoravati da se takve stvari više ne događaju. Pola stoljeća nakon Drugog svjetskog rata, mi smo opet imali ljude koje su morali nositi bijele trake oko ruku samo zato jer su druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti", rekao je Hodžić.
Organizatori su na skupu podsjetili na okolnosti koje su prethodile zločinima. Dana 31. svibnja 1992. vlasti bosanskih Srba izdale su putem lokalnog radija naredbu kojom se nesrpskom stanovništvu nalagalo da obilježi kuće bijelim zastavama ili plahtama te da pri izlasku nose bijele trake oko ruke.
„To je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i počinjeni drugi zločini. Konačni ishod je bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s područja općine Prijedor", istaknuli su organizatori.
Skup je obilježen i s napomenom da je prijedorska naredba iz 1992. bila prvi takav čin obilježavanja etničke ili vjerske skupine za istrebljenje od 1939. godine i nacističkog proglasa prema kojemu su poljski Židovi morali nositi žute trake s Davidovom zvijezdom. Organizatori su dodali da vlasti Republike Srpske ni danas ne dopuštaju Bošnjacima i Hrvatima izgradnju spomenika na mjestima stradanja u Prijedoru ni na lokacijama logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Source: 24sata