Vlajčićeva najava o zabrani poticaja: što je s Bobanom, Dabrom i Tolušićem?
Ministar Vlajčić najavio je izmjene zakona kojima bi osumnjičenima za teška kaznena djela bila uskraćena državna sredstva. Index.hr otvara pitanja o nizu HDZ-ovih dužnosnika.
Ministar najavljuje zabranu poticaja, ali što je s HDZ-ovim kadrovima koji su sami priznavali ili su optuženi?
Ministar poljoprivrede David Vlajčić iz Domovinskog pokreta najavio je izmjene zakona kojima bi osobama osumnjičenima za teška kaznena djela ili djelima usmjerenima protiv ustavnopravnog poretka Hrvatske bila onemogućena isplata državnih poticaja i subvencija. Povod je slučaj Daniela Stegnjaića, osumnjičenog za podmetanje deset požara u okolici Zadra, koji je, kako je objavio Index.hr, primio 220.974 eura državnih potpora.
„Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više", poručio je Vlajčić na Facebooku, najavivši i sastanak s ministrom pravosuđa Damirom Habijanom iz HDZ-a.
Župan koji je javno priznao požar
No u koalicijskim redovima postoji slučaj koji Vlajčićevu najavu dovodi u neposredan paradoks. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, dugogodišnji HDZ-ov kadar, 2021. je javno priznao da je 2005. godine, dok je obnašao dužnost gradonačelnika Solina, namjerno podmetnuo požar na arheološkom nalazištu Manastirine. Cilj je bio protjerati američku filmsku ekipu koja je ondje snimala horor „Omen 666".
Prema izjavi tadašnjeg redatelja Johna Moorea, šteta je iznosila oko dva i pol milijuna kuna. PU splitsko-dalmatinska potvrdila je Indexu da je požar u noći s 9. na 10. prosinca 2005. doista evidentiran te je nakon Bobanova priznanja najavila provjere. Dva dana poslije policija je objavila da je za kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari nastupila zastara kaznenog progona.
Boban zbog tog slučaja nikada nije snosio ni kaznenopravne ni političke posljedice i i dalje obnaša županski mandat, raspolažući znatno većim iznosima javnog novca nego što su poticaji jednog poljoprivrednika.
Nejasni kriteriji: osumnjičeni, optuženi ili pravomoćno osuđeni?
Vlajčić u svojoj najavi nije precizirao bi li se zabrana odnosila na osumnjičene, osobe protiv kojih je potvrđena optužnica ili samo na pravomoćno osuđene. Ta je distinkcija ključna: sam Stegnjaić, slučaj koji Vlajčić navodi kao razlog za izmjenu zakona, za sada ima tek status osumnjičenika. Ako bi se poticaji uskraćivali već na toj razini postupka, Vlajčić će morati objasniti kako bi takva mjera bila usklađena s pretpostavkom nevinosti.
Još jedno pitanje otvara slučaj Josipa Dabre, Vlajčićeva stranačkog kolege i bivšeg ministra poljoprivrede. Dabro je optužen zbog povrede djetetovih prava i nedozvoljenog posjedovanja automatskog oružja. U javnosti su objavljene i snimke na kojima pjeva pjesme koje veličaju ustaštvo i NDH — sadržaj koji je protivan temeljnim vrijednostima hrvatskog ustavnog poretka, onog istog na čiju se zaštitu Vlajčić poziva u svojoj najavi.
Slučaj Tolušić: potvrđena optužnica za europske potpore
Izravno relevantnim čini se i slučaj bivšeg HDZ-ova ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, kojemu se sudi zbog optužbi da je krivotvorenim dokumentima nezakonito pribavio europske potpore. Za razliku od Stegnjaića, protiv Tolušića je optužnica već potvrđena. Ako Vlajčić planira uvjetovati pravo na državna i europska sredstva kaznenim postupcima, upravo je Tolušićev slučaj test na kojemu će morati pokazati kako bi novi sustav funkcionirao.
Osuđeni bivši ministar otvorio OPG
Petar Čobanković, pravomoćno osuđeni bivši HDZ-ov ministar poljoprivrede, u aferi „Planinska" priznao je krivnju i bio osuđen na 730 sati rada za opće dobro. Nakon odslužene kazne otvorio je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i počeo primati potpore Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Čobankovićev slučaj otvara dodatno pitanje: želi li Vlajčić zabraniti primanje potpora i osobama koje su kaznu već odslužile, i ako da — na koliko dugo i za koja kaznena djela?
Ustavna zabrana retroaktivnosti
Vlajčić nije objasnio ni koje bi sve vrste državnih sredstava obuhvatila najavljana zabrana. Poljoprivredni poticaji, subvencije za stanovanje, sredstva iz EU fondova i plaće iz državnog proračuna nisu ista pravna kategorija i ne mogu se tretirati jednako.
Uz sve to, Ustav u članku 90. načelno zabranjuje retroaktivno djelovanje pravnih propisa. Stavak 4. propisuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno djelovanje, dok stavak 5. dopušta iznimku prema kojoj iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. To znači da eventualni novi zakon ne bi mogao biti osnova za oduzimanje sredstava koja su u prošlosti isplaćena zakonito, prema tada važećim pravilima.
Kao što zaključuje Index.hr, ako ministar Vlajčić ove temeljne pravne okvire nije uzeo u obzir, njegova je najava ništa drugo nego populizam.
Source: Index.hr