Hrvatska traga za 1725 nestalih iz Domovinskog rata: Srbija od 2014. ne dostavlja nova saznanja
35 godina nakon početka Domovinskog rata, Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih osoba. Srbija od 2014. nije dostavila operativno iskoristiva saznanja.
1.725 nestalih: Hrvatska obilježava 18. studenoga i nastavlja tražiti žrtve
Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata za koje nije poznato mjesto ukopa, izvijestio je Večernji list uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji se obilježava 18. studenoga. Podatke je Hini uoči tog datuma dostavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Dana 18. studenoga 1991. godine, nakon tromjesečne obrane, pala je Vukovar — koji su napadale jedinice JNA i paravojne srpske snage — a u Škabrnji je počinjen teški zločin nad civilnim stanovništvom. Trideset i pet godina od izbijanja srpske agresije, unatrag godinu dana zaključen je postupak traženja za svega 21 osobu.
Vukovar kao najveće žarište neriješenih slučajeva
Od listopada 2016., u mandatu ministra Tome Medveda, završno su identificirani posmrtni ostaci 343 osobe, od kojih je 108 dulje vrijeme bilo neidentificirano. Među 1.725 još traženih osoba, 320 se vezuje uz Vukovar — što predstavlja najveću skupinu neriješenih slučajeva povezanu s jednim gradom.
Na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije otkrivene su 72 masovne grobnice, a traga se za 539 osoba. U Sisačko-moslavačkoj županiji evidentirane su 44 masovne grobnice uz 463 još uvijek nestale osobe. Ukupno je od listopada 2016. do listopada 2026. provedeno cjelovito terensko istraživanje na 453 lokacije, na kojima je pretraženo više od milijun četvornih metara površine.
Svjedoci umiru, grobnice zatrpane otpadom
Ministarstvo upozorava da nedostatak vjerodostojnih podataka o lokacijama grobnica ostaje najveća prepreka u potrazi. Protok vremena istovremeno sužava mogućnosti prikupljanja novih saznanja i otežava provjeru postojećih.
„Svjedoci umiru, a mjesta grobnica danas se nalaze u prostoru čija je konfiguracija znatno promijenjena nasipavanjem, izgradnjom, odlaganjem otpada ili drugim zahvatima", upozorava Ministarstvo. Dezinformacije su dodatna prepreka — osobito kada se neprovjereni navodi ponavljanjem prikazuju kao utvrđene činjenice. Unatoč svemu, otkriveno je sedam masovnih i više od 45 pojedinačnih grobnica, a od listopada 2016. ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 235 osoba.
Petrovačka dola: 17 metara dubine do žrtava
Najzahtjevnija istraživana lokacija jest Petrovačka dola u Vukovaru, gdje se sustavna istraživanja provode od travnja 2022. Do sada su rezultirala pronalaskom i završnom identifikacijom posmrtnih ostataka 38 hrvatskih branitelja i civila, većinom nasilno odvedenih na području Vukovara u jesen 1991.
Premijer Andrej Plenković, koji je početkom studenoga s ministrom Medvedom obišao Petrovačku dolu, izjavio je da je brdo otpada moralo biti iskopano do dubine od 17 metara kako bi se došlo do posmrtnih ostataka. „Ovo je područje nominalno dugogodišnje odlagalište otpada, ali i lokacija masovnog grobišta najstrašnijih zločina počinjenih u Domovinskom ratu, gdje su tijela ubijenih premještana kako bi se prikrila lokacija na kojoj su na kraju završila. Namjera je ovdje bila ključna", rekao je Plenković.
Ministar Medved pojasnio je da je kao preduvjet za nastavak radova potrebno ukloniti brdo azbesta i opasnog otpada. „Nakon pronalaska posmrtnih ostataka ovdje smo uklonili brdo azbesta i opasnog otpada, a kao preduvjet za daljnji nastavak radova moramo ukloniti i ovo brdo jer nemoguće je dalje ulaziti u to područje, a da se ono ne ukloni", kazao je Medved.
Prilje i staro korito Vuke: istraživanja bez nalaza
Na vukovarskom Priljeva provodi se iznimno složeno terensko istraživanje čija je konfiguracija znatno izmijenjena u odnosu na ratno razdoblje, osobito na području staroga korita rijeke Vuke. Tijekom i nakon okupacije Vukovara ondje su odlagane velike količine građevinske šute i otpada. Do sada je istražena površina od oko 8.500 četvornih metara, uz 15.850 četvornih metara pregledanog i izvezenog otpada i šute. Posmrtni ostaci dosad nisu pronađeni, a istraživanja se nastavljaju.
Srbija od 2014. bez novih operativnih saznanja
Ministarstvo hrvatskih branitelja upozorava da od 2014. godine srbijanska strana nije dostavila nova, operativno iskoristiva saznanja koja bi dovela do pronalaska osoba za kojima Hrvatska traga. Predaja identificirane dokumentacije, omogućavanje pristupa relevantnim arhivima ili dostava konkretnih podataka o grobnicama bili bi, navodi Ministarstvo, jasan i mjerljiv pokazatelj promjene u postupanju Srbije — neovisno o tome tko obnaša vlast.
„Republika Hrvatska na tome će nastaviti inzistirati kroz bilateralnu suradnju i pristupni proces Srbije Europskoj uniji, osobito Poglavlje 23, jer je riječ o ostvarivanju prava obitelji na istinu, a svaka daljnja odgoda smanjuje mogućnost pronalaska njihovih najbližih", ističe Ministarstvo.
Kao posebno dragocjena navodi se izvorna dokumentacija o asanaciji bojišta — organiziranom prikupljanju, prijevozu i pokapanju posmrtnih ostataka — koja bi nadležnim tijelima omogućila konkretna traganja na terenu.
Source: Večernji list